18.12.11

Sjećanje na none, bake... majke....

Jeste li i vi među onima koje su od bake naslijedile komadić čipke, ručno heklani ili šlingani, možda štrikani stolnjak, posteljinu... ?

Možda imate previše takvih uspomena?
Ovako ih možete češće imati pri srcu, doslovno:



Mislim da je to bio stolnjak. Ne znam. Prijateljica je dobila želju za nečim ovakvim. Obojala je izvezenu tkaninu u crno.
Spojila sam to s materijalom i izradila haljetak/ogrtač.

Dugo sam isprobavala i kombinirala haljetak s gumbima. Razmišljala o cifu, onim kopčicama nekim.... kupila prelijepe čipkaste gumbe... no nisam bila zadovoljna.
Na kraju sam sanjala neke bakine stare gumbe. Nekakve loptice od tkanine. Tko zna je li ih uopće imala.
No, ja sam imala ono što mi treba - ideju po kojoj sam napravila ono što je haljetku nedostajalo.

Kragna je trebala biti obična baby, okrugla, no nije dobro izgledalo pa je sad ovakva lepršasta .




Možda vam ova haljina izgleda kao da ju je vrijeme pregazilo, no neizmjerno je romantična i damska.

A takva je i osoba koja će ju nositi :)

Pusa!

I da ne zaboravim: prst se prilično dobro i brzo oporavlja ;)

16.12.11

teologija u malom

:)))

Čemu takav naslov?
..... pa neki će znati zašto na košuljici nije napisano: Od danas si dijete Božje!
... zašto nije nacrtan anđelek i slično...
.... zašto su slova, kao i svijeća baš žuta, (a ne roza ili plava) ....
... i tako....

ostalima naslov, npr.: ljepota  jednostavnosti!

To su neke od haljinica koje sam radila u posljednje vrijeme, način na koji ih pakiram....


- i da, žao mi je što su mnoge slike "noćne"...


Pusa!

   


















14.12.11

ponekad

nisu potrebne velike ideje, veliko umijeće i vještina...
Ponekad je potrebno samo strpljenje i volja.
I kad se uhvatim takvog posla, samo ponavljam - kako si mogla prvih nekoliko minuta - možeš i ove ostale. Kako prvi tako i stoti.....


Ovo je jednostavan kaputić za madrac, trebao se uklopiti u sobu jedne djevojčice. Ništa spektakularno, ideja je u sobi već bila zadana.... trebalo je to samo odraditi.


  


... mislila sam da vam neću reći, no moram: dok sam ovo radila, dogodilo mi se ono od čega strahuju sve prijateljice šivaće mašine: prošila sam prst. Nekoliko puta je igla nemilosrdno prošla kroz prst dok sam uspjela reagirati i maknuti nogu s papučice. Tada je gospođa igla iskoristila posljednji trzaj, prošla kroz nokat i bezobzirno pukla.
Aaaaaa! Buljila sam u par mm igle koja je vedro stršala iz prsta i srećom došla k pameti - našla sam neka kliješta i nakon nekoliko pokušaja iz još tople rane izvukla iglu dugu centimetar.
Ne ponovilo se!

- pusa!

8.12.11

jeste li već vidjeli

ovo:






Tutorijal možete pogledati na mnogo različitih blogova, npr. ovdje:


Izradite svoju mini torbu, možete i ogromnu.... poigrajte se i - uživajte!
A na kraju sve možete iskoristiti kao posebnu ambalažu za neku božićnu sitnicu!

Pusa!





6.12.11














.... noćas

će zamirisati mandarine i jabuke, šuškat će papirići, zveckati sitni pokloni....
Noćas će djeca tiho i uzbudljivo spavati, išćekivati.... 
Ja ću se prisjećati kako smo, braća i ja, iako već preveliki za čaroliju sv. Nikole, u cipelama spremljinima po ormarićima ujutro pronalazili mandaride, štapiće, čokoladice...... takvu je posebnu draž to imalo....

A neki će namjesto cipela u prozorima, o prozorske kvake objesiti ovakve čizmice:


































U izradu sam uložila puno truda, no još više ljubavi i strasti, one stvaralačke ;)


Ovo je tek jedna od mnogih čizmica koje su se iskrale iz radionice u posljednji neodgodivi trenutak...



- pusa!
Related Posts Plugin for WordPress, Blogger...